Europska komisija objavila je 27. travnja 2021. godine Izvještaj o zaštiti i provedbi prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama. Periodička objava ovih izvještaja jedna je od aktivnosti Komisije usmjerenih jačanju zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva. 

U Izvještaju se analizira situacija u zemljama izvan Europske unije, u kojima zaštita i provedba prava intelektualnog vlasništva nije na odgovarajućoj razini te ju je potrebno unaprijediti.  Izvještaj je posebno namijenjen nositeljima prava intelektualnog vlasništva, između ostalih malim i srednjim poduzećima, jer donosi informacije o mogućim rizicima za njihova prava intelektualnog vlasništva kada posluju ili namjeravaju poslovati u tim zemljama. Informacije sadržane u ovom Izvještaju mogu biti od velikog značaja poduzećima pri izradi poslovnih strategija usmjerenih zaštiti njihove nematerijalne imovine na tim tržištima. 

Izradi izvještaja prethodila je provedba javnog savjetovanja, koje je Komisija provela u jesen 2020. godine. U provedbi javnog savjetovanja zaprimljeno je više od 60 odgovora dionika, u najvećem broju organizacija nositelja prava. U izradi Izvještaja Komisija je koristila i brojne druge izvore, objavljene studije i istraživanja, pobliže navedene na str. 9. i 10. Izvještaja.

Povrede prava intelektualnog vlasništva, poznatije pod nazivima krivotvorenje i piratstvo, kompleksan su i rastući globalni problem. Dokazi koje su prikupila i analizirala u svojim studijama nadležna tijela, posebice EUIPO, EUROPOL, OECD i druga, ukazuju na to da su u krivotvorenje i piratstvo uključene i organizirane kriminalne skupine, te da je ovaj oblik kriminaliteta nerijetko povezan i sa drugim ozbiljnim oblicima kriminaliteta, kao što su kaznena djela prevare, pronevjere, utaje poreza, pranja novca i dr.

Izvještaj sadrži popis trećih zemalja u kojima su izraženi problemi u neodgovarajućoj razini poštovanja prava intelektualnog vlasništva, a te su zemlje podijeljene u tri kategorije: 1. kategorija prioriteta – Kina,  2. kategorija prioriteta – Indija, Rusija, Turska i Ukrajina te 3. kategorija prioriteta – Argentina, Brazil, Ekvador, Indonezija, Malezija, Nigerija, Saudijska Arabija i Tajland.

Kina je i nadalje zemlja iz koje dolazi najveći broj krivotvorenih i piratskih proizvoda u Europsku uniju, gledajući iz aspekta količine i vrijednosti takvih proizvoda. Više od 80% krivotvorenih i piratskih proizvoda koje su oduzela carinska tijela EU-a bilo je podrijetlom iz Kine odnosno Hong Konga (Kina).

U izvještaju se još jednom naglašavaju potencijalni rizici od krivotvorenih proizvoda za potrošače, budući da je problemom krivotvorenja obuhvaćen značajan broj industrijskih sektora, a u vrijeme pandemije bolesti COVID-19 na tržištu EU-a pronađeni su i krivotvoreni proizvodi namijenjeni zaštiti od bolesti, kao što su zaštitne maske za lice, rukavice, proizvodi za dezinfekciju i sl. 

S druge strane, povrede autorskog prava (piratstvo), posebno one učinjene putem Interneta te neovlaštenim prijenosom zaštićenih satelitskih emitiranja, i dalje su značajan problem za kreativni sektor koji djeluje u Europskoj uniji. Prema podacima u Izvješću, taj je oblik povreda prava izražen u Kini, Indoneziji, Meksiku, Rusiji i nekim drugim zemljama (detaljnije na str. 12. Izvješća).

Izvješće je u cjelini dostupno ovdje.