Trgovanje devizama (engl. Foreign Exchange - Forex) često se potrošačima plasira kao brz i jednostavan način zarade. Međutim, njegova sve veća popularnost privlači i mnoge prevarante koji pružaju protuzakonite savjetodavne usluge, formiraju savjetodavne skupine i izrađuju internetske stranice. Potrošači sve češće prijavljuju prijevare, neočekivane naknade i skrivene troškove.

Loši brokeri

Neiskusnim privatnim investitorima nije jednostavno izabrati internetskog brokera: jednostavno ih ima previše. Odabir brokera ovisi o vašem izboru instrumenata za trgovanje (vrsta imovine ili ugovora kojim trgujete, npr. određeni par valuta). Iako postoje legitimni operateri, internet je prepun nepouzdanih poduzeća koja često nemaju licencu za posredovanje. U nekim je slučajevima određeno „poduzeće za posredovanje“ zapravo samo jedan pojedinac.

Najčešće prijevare u internetskom trgovanju

Postoje različiti oblici internetskih prijevara. Najčešće su sljedeće vrste prijevara:

• lažni brokeri (engl. Fly-by-night)
  brokeri koji prikupljaju depozit da bi na kraju nestali „preko noći“ ili proglasili iznenadni (ali planirani) stečaj;
• obmanjujuća trgovina devizama (engl. Forex bucket shops)
  razrađeniji oblik prijevare koji uključuje naizgled vjerodostojnu platformu ili internetsku stranicu koja kopira programe vodećih brokera u trgovanju devizama. Trgovci tako zapravo ne ulaze na tržište, već samo interno, na krivotvorenoj internetskoj stranici, trguju s drugim trgovcima zbog čega gube novac;
• piramidalne sheme
  sustavi koji potiču trgovce da angažiraju druge samo kako bi prikupili više depozita.

Neki se prevaranti ne zaustavljaju tako lako i pristupaju potrošačima koji su već prevareni. Žrtvi se nudi pomoć u obliku tijela za nadzor ili specijalizirane agencije za povrat ukradenog ili izgubljenog novca. Potrošači plaćaju dodatni novac za usluge kako bi lakše nadoknadili svoje gubitke. Nepotrebno je spomenuti da ne postoji mogućnost da se spomenuti novac doista vrati ovim putem; jedini je način da se prijevara prijavi policiji.

Na što je sve potrebno obratiti pažnju na internetskim platformama za trgovanje

Prije otvaranja novog računa kod brokera, registracije i polaganja depozita, potrošači bi uvijek trebali obaviti određene važne provjere:

1. provjeriti ima li internet stranica brokera certifikat za autentikaciju mrežnih stranica - SSL certifikat;
2. provjeriti koje informacije o propisima i licenciranju broker nudi na internetskoj stranici. Provjeriti i stranice navedenog regulatornog tijela ili se obratiti regulatornom tijelu kako bi se utvrdilo da je broker doista licenciran i ima registarski broj;
3. provjeriti povratne informacije o brokeru na zasebnim internetskim stranicama. Mnoge trgovinske udruge također nude crne liste nepouzdanih brokera.

Naknade i skriveni troškovi

Trgovci često moraju plaćati naknadu za određene radnje. Zbog tih naknada milijuni trgovaca dionicama na internetu potaknuti su trgovati češće nego što bi trebali i tako češće riskiraju. To dovodi do gubitaka i lošijih dugoročnih rezultata.

Iako mnoge platforme sada nude i trgovanje bez provizije, troškovi i dalje postoje. Naknade za upravljanje fondovima povezanima s računom brokera mogu varirati od 0,5% ili manje za indeksni fond ili fond čijim se udjelima trguje na burzi (ETF), do 1% ili više za fondove kojima se aktivno upravlja. Postoje i posebni troškovi za kupnju uzajamnih fondova te naknade za individualno savjetovanje o upravljanju.

Trgovci također mogu izgubiti novac snižavanjem kamatnih stopa za automatski prijenos novčanih sredstava s jednog računa na drugi u prethodno utvrđenom trenutku (engl. sweep account). Ova vrsta računa predstavlja zadanu opciju pomoću koje korisnici pohranjuju gotovinske depozite. Dakle, isplati se gledati šire od provizije i zbrajati sve troškove ulaganja. Transparentnost troškova važan je pokazatelj vjerodostojnosti platforme u većini slučajeva.

Mreža Europskih potrošačkih centara

Mreža europskih potrošačkih centara povremeno prima informacije od potrošača o internetskim platformama za trgovanje devizama. Možemo pružiti pomoć u određenim prekograničnim konfliktnim situacijama između potrošača i legitimnih trgovačkih društava u EU-u, Norveškoj i Islandu, ali općenito nismo specijalizirani za financijske usluge i sporove.

Potrošačima koji imaju problema kod internetske trgovine savjetuje se da kontaktiraju:

• mrežu za rješavanje financijskih sporova (FIN-NET)
  FIN-NET nudi izvansudsko rješavanje pritužbe vezano za probleme s pružateljima financijskih usluga (npr. banke, kartične kuće, osiguravajuća društva i investicijska društva te burzovni posrednici). Obratite se članu mreže FIN-NET ako živite u EU-u, Norveškoj, Islandu ili Lihtenštajnu i ako imate pritužbu na pružatelja financijskih usluga u nekoj od spomenutih država;
• nacionalno nadležno tijelo (NCA)
  Ako želite prijaviti određenu trgovinsku platformu ili investicijsko trgovačko društvo, za pomoć se obratite Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA). Nadležno tijelo obično ne postupa u pojedinačnim slučajevima, ali vaša pritužba može dovesti do toga da tijelo poduzme mjere protiv trgovačkog društva koje ne poštuje propise;
• Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA)
  ESMA je regulatorno i nadzorno tijelo EU-a za financijska tržišta, čija internetska stranica pruža korisne informacije koje će vam pomoći u donošenju informiranih odluka o ulaganju, načinu izbjegavanja prijevare i o tome kako podnijeti pritužbu protiv sudionika financijskih tržišta;
• policiju
  Ako sumnjate na prijevaru, obratite se policiji u svojoj zemlji i prijavite svoj slučaj.