Odgovornost za neispravan proizvod
Proizvođač koji u promet stavi neki proizvod odgovara za štetu prouzročenu neispravnošću toga proizvoda bez obzira na krivnju. Ovu odgovornost proizvođača nije dopušteno ugovorom isključiti ni ograničiti.
Pojmom proizvoda obuhvaćene su sve pokretne stvari te električna energija i drugi oblici energije, dok su nekretnine isključene, ali su uključeni samostalni dijelovi ugrađeni u pokretnu ili nepokretnu stvar.
Kada se proizvod smatra neispravnim
Proizvod se smatra neispravnim ako ne pruža sigurnost koja se od takvog proizvoda opravdano očekuje, što se prosuđuje s obzirom na sve okolnosti slučaja (način na koji je proizvod predstavljen, svrhe u koje proizvod može biti uporabljen te vrijeme kad je proizvod stavljen u promet).
Međutim, proizvod se neće smatrati neispravnim samo zato što je naknadno bolji proizvod stavljen u promet.
Tko se smatra proizvođačem
Proizvođač je:
- osoba koja je izradila gotov proizvod
- osoba koja je proizvela sirovinu
- osoba koja je proizvela samostalni ili nesamostalni dio ugrađen u gotov proizvod
- osoba koja se, obilježavanjem proizvoda svojim imenom, žigom ili kakvim drugim znakom raspoznavanja, predstavlja kao proizvođač
- osoba koja je uvezla proizvod radi prodaje, davanja u zakup ili bilo kojega drugog oblika stavljanja proizvoda u promet.
Ako nije moguće utvrditi tko je proizvođač, proizvođačem se smatra svaka osoba koja proizvod stavlja u promet, osim ako ta osoba oštećenika u razumnom roku obavijesti o osobi od koje je nabavila proizvod.
Za što proizvođač odgovara
Proizvođač neispravnog proizvoda odgovara po pravilima odgovornosti za štetu bez obzira na krivnju za:
- imovinsku štetu prouzročenu smrću ili tjelesnom ozljedom te
- za štetu prouzročenu uništenjem ili oštećenjem oštećenikove stvari različite od neispravnog proizvoda, pod uvjetom da se radi o stvari koja je namijenjena za osobnu uporabu i ako je oštećenik tu stvar uglavnom rabio u tu svrhu. Navedena odgovornost ograničena je po visini naknade, pa će oštećenik imati pravo samo na onaj dio štete koji prelazi kunsku protuvrijednost od 500 eura.
Za što proizvođač ne odgovara i kada se može osloboditi odgovornosti
Proizvođač ne odgovara za štetu na samom neispravnom proizvodu, kao ni za popravljanje neimovinske štete, te oštećenik popravljanje tih šteta može ostvariti po pravilima odgovarajućih vrsta odgovornosti za štetu.
Proizvođač će se (djelomično) osloboditi odgovornosti ako dokaže:
- da nije stavio proizvod u promet
- da je vjerojatno da neispravnost, a ni njezin uzrok, nisu postojali u vrijeme kad je stavio proizvod u promet
- da proizvod nije proizveden za prodaju, davanje u zakup ili bilo koju drugu poslovnu svrhu
- da proizvod nije proizveden ili stavljen u promet u okviru njegova poslovanja
- da je neispravnost posljedica pridržavanja prisilnih propisa koji su bili na snazi u trenutku kad je stavio proizvod u promet
- da stanje znanosti ili tehničkog znanja u vrijeme stavljanja proizvoda u promet nije omogućavalo otkrivanje neispravnosti
- da je šteta prouzročena isključivo radnjom oštećenika ili osobe za koju on odgovara, odnosno radnjom treće osobe koju proizvođač nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti (ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara solidarno s proizvođačem)
- da je nastanku štete djelomično pridonio oštećenik ili osoba za koju on odgovara (proizvođač će u tom slučaju bit djelomično odgovoran).
Proizvođač sirovine ili dijela proizvoda bit će oslobođen odgovornosti ako dokaže da je neispravnost prouzročena konstrukcijom glavnog proizvoda ili uputama dobivenim od proizvođača glavnog proizvoda.
Što je oštećenik dužan dokazati
Da bi ostvari pravo na popravljanje štete oštećenik je dužan dokazati neispravnost proizvoda, štetu koja mu je prouzrokovana te uzročnu vezu između neispravnog proizvoda i štete.
Rokovi odgovornosti
Tražbina popravljanja štete prouzročene neispravnim proizvodom zastarijeva u roku od tri godine od dana kad je oštećenik saznao ili morao saznati za štetu, neispravnost i osobu proizvođača. To se pravo gasi u roku od deset godina od dana stavljanja proizvoda u promet.
Nadležno tijelo i propisi
Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ulica grada Vukovara 49
10000 Zagreb
+385 1 3714 000
pitanja@mpu.hr
Zakon o obveznim odnosima (NN
35/05,
41/08,
125/11 - Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza,
78/15 i
29/18)
Datum ažuriranja: 30. studenoga 2020.